TwitterFacebookYoutubeGoogle PlusEmail rss feed

May 20, 2016

Nauka i novac u Srbiji - ključne informacije



Koliko se izdvaja za nauku iz republičkog budžeta? (2009-2016)



- Analizirani su dinarski iznosi budžeta kroz godine. Iznosi u evrima dobijeni su konverzijom prema zvaničnom srednjem kursu u toku godine.

- Prosečan zvanični srednji kurs dinara u odnosu na evro u godini se računa kao aritmetička sredina zvaničnih srednjih kurseva koji su primenjivani radnim danima u godini (metod Narodne banke Srbije).

- U obzir je uzet budžet Srbije bez zaduživanja države (samo novac kojim država raspolaže zahvaljujući naplati poreza, akciza itd. - prihodi). Kada se pominje finansiranje nauke iz zaduživanja to je dakle drugi novac. Da bi se omogućilo stabilno i adekvatno finansiranje nauke u Srbiji potrebno je da znamo kolika su realna sredstva kojima država raspolaže, a ne da se za finansiranje oslanjamo svake godine na zaduživanje.

- BDP Srbije kroz godine u evrima je podatak NBS, uzet zbog lakšeg upoređivanja podataka iz drugih zemalja.

- Mišljenje: pošto je dobijen iznos od upravo 0.35% prostom računicom (a on se i zvanično pominje), smatram da i metodi ministarstva ne odstupaju značajno od ovoga što je urađeno i da tabela daje precizne informacije. Iznenađujuće je međutim povećanje novca za nauku iz budžetskih prihoda kroz godine...to je neočekivan rezultat i zato bi trebalo da se još bolje informišemo kako se taj novac zaista trošio.

- Ograda: svi ovi podaci su zvanični, javno dostupni i trebali bi biti pouzdani. Međutim, kako se u srpskoj politici više puta dešavalo da se javnosti (i EU) daju lažni podaci, predlaže se delimična rezerva prema brojevima koji su ovde izneti. Sindikat nauke npr. raspolaže podacima koji odstupaju za 1-2 milijarde dinara (2011. i 2012. na osnovu dokumenta iz jula 2013.). Tako da, ovo su u stvari pare za koje političari i zaposleni u Ministarstvu prosvete tvrde da su uložili u nauku.


Kliknite za uvećanje

Izvori:

Ključni makroekonomski indikatori Narodne banke Srbije (izvor za podatke o BDP-u)
NBS - Prosečan kurs dinara u odnosu na evro po godinama

2009. - Budžet Republike Srbije, Rebalans budžeta
2010. - Budžet, Rebalans
2011. - Budžet, Rebalans
2012. - Budžet, Rebalans
2013. - Budžet, Rebalans
2014. - Budžet, Rebalans
2015. - Budžet, Rebalans
2016. - Budžet, Rebalans


 Kako su trošeni krediti koje smo dobili za nauku?


Kliknite za uvećanje
Izvori:




Koliko izdvajamo za nauku iz rep. budžeta u odnosu na susedne zemlje?

- Često se govori da Srbija ne izdvaja dovoljno za nauku u odnosu na zemlje Evrope...valja se napomenuti da kada se vrše poređenja sa EU govorimo o R&D a ne samo državnom finansiranju nauke i tehnologije. R&D je: državno izdvajanje za nauku + novac za celokupno visoko obrazovanje + ulaganje privatnog sektora u nauku + ulaganje neprofitnog sektora u nauku. Od svih ovih parametara, zemlje EU se razlikuju po tome što izdvajaju 1.5-2 puta više iz privatnog sektora u odnosu na državni budžet. Kada se kaže da Slovenija izdvaja oko 2.5% BDP-a (skoro 900 miliona evra) za nauku, to znači da izdvaja 0.43% iz državnog budžeta + sve ostalo iz privatnog sektora i visokog obrazovanja. U Sloveniji finansiranje iz privatnog sektora funkcioniše dobro, dok su u Srbiji to mala izdvajanja.

- BDP BiH mnogo varira od izvora do izvora (od 12-18 milijardi evra). Podaci su neprecizni, nedostupni i teško proverljivi, tako da tačni podaci nisu pronađeni. Budžet FBiH ne naznačava jasno stavku 'nauka', već se za nauku izdvaja iz budžeta za obrazovanje (koji je takođe mali). Neobično je to da ni sami naučnici u FBiH ne znaju koliko se stvarno izdvaja novca za nauku. U Republici Srpskoj se to zna i naznačeno je u budžetu. BiH je Eurostatu iznela sumnjiv podatak od 5 miliona evra godišnje za nauku (sumnjiv je zato što je broj veliki, a ne mali, verovali ili ne).

- Šokantni su podaci za BiH i Crnu Goru. 0.1% je premalo. Hrvatska je, zbog pada BDP-a 5 godina za redom, morala da smanji budžet za nauku (i zato opravdano negoduju mnogi njihovi naučnici), inače je prethodnih godina izdvajala više u odnosu na BDP.

- Bugarska i Rumunija su najgore u EU po izdvajanju za nauku iz budžeta, zbog čega ih EU često kritikuje.

- Srbija nije toliko loša u odnosu na region, ali jeste u odnosu na npr. Sloveniju koja daje 50 miliona evra više a ima 5 miliona stanovnika manje!

To je nedopustivo i Srbija bi morala da izdvaja makar više od Slovenije u apsolutnim iznosima, ukoliko misli da bude konkurentna u budućnosti.
Kliknite za uvećanje

Izvori:
Zvanične institucije (pouzdani?) 

Srbija (vidi tabelu iznad)

Mediji (manje pouzdani)

BiH - Izdvajanja za nauku u Republici Srpskoj (pressrs.ba), Ukupno 0.1% (Al Jazzera)

-----------------

U pripremi:

- Koliko bi Srbija trebalo da izdvaja za nauku? (preporuke EU, poređenje sa razvijenim tehnološkim zemljama)
- Kako su propale investicije u nauku u prethodnih 5 godina?
- Analize odnosa ulaganja u nauku i ekonomskog razvoja

January 21, 2015

GALAKSIJA ANDROMEDA: 100 miliona zvezda na jednoj slici!




NASA i ESA su uz pomoć teleskopa 'Habl' napravile najveću fotografiju galaksije Andromeda do danas. Na 1.5 milijardi piksela našlo se mesta za 100 miliona zvezda i zvezdanih klastera. Svaka tačka, tačkica i mrlja je jedna zvezda ili zvezdano jato! Procene su da čitava galaksija Andromeda sadrži oko bilion zvezda (1000 milijardi). Prostor pokriven slikom proteže se na oko 40,000 svetlosnih godina, dok je Andromeda od naše galaksije udaljena oko 2.5 miliona svetlosnih godina. Dok gledate klip ili listate različite zvezdane kutke na slici, imajte na umu da gledate 2.5 miliona godina u prošlost galaksije! :)

December 16, 2014

Skrivena lepota snega - snežne pahulje izbliza



Fotograf: Aleksej Kijatov (Alexey Kiyatov)

Na većini slika snežne pahulje su vrlo simetrične i lepog geometrijskog oblika. Same slike govore više od hiljadu reči...

Snežna pahulja - Aleksej Kijatov - Alexey Kiyatov

November 16, 2014

EHO BUDUĆNOSTI: Naučna fantastika više nije fantastika!



Ko god je pratio sletanje robota na kometu Čurjumov-Gerasimenko, nije mogao ostati ravnodušan. Takvi uspesi nam stavljaju do znanja da je čovečanstvo sposobno za velike i plemenite podvige. Iako vredna pažnje, misija 'Rozeta' je tek jedan od mnogih naučno-tehnoloških poduhvata koji zaslužuju divljenje. Širom planete, naučnici i inženjeri razvijaju tehnologiju koja se već sada ne razlikuje od scena i motiva iz naučno-fantastičnih priča. Ovo su tek neki primeri tehnologija koje će, gotovo je izvesno, u skorijoj budućnosti biti deo naše svakodnevnice.

April 27, 2014

Psihologija novca I - Da li zaista znamo kako da koristimo novac?



VajfertDa li zaista znamo kako da koristimo novac? Svakodnevno donosimo razne odluke kada raspolažemo novcem, ali retko razmišljamo da li su nam odluke ispravne. U procesu donošenja odluka udeo imaju i iracionalni unutrašnji mehanizmi. Ovo su neka saznanja iz psihologije i sociologije, koja delom rasvetljavaju zašto na kraju meseca ostajemo kratki s kintom.


December 12, 2013

GMO - Povećanje prinosa i otpornost na klimatske uslove (Festival nauke)




Transkript sa debate 'OMG GMO' održanoj na Festivalu nauke u SKC-u. Beograd, 8. Decembra 2013. Video snimak debate imate pri dnu teksta (fale prva 3 minuta i poslednja 20 minuta).

Moderator: Jelka, kad smo kod genetičkog inženjeringa, da li on može omogućiti da smanjimo zagađenje zemljišta, vode, vazduha tako što ćemo izbaciti primenu nekih pesticida, herbicida?

April 23, 2013

Marketing - obmane i zloupotrebe



Marketing (definicija) - plasiranje na tržište; ubeđivanje kupca u vrednost i kvalitet proizvoda ili usluge; igra značajnu ulogu u radu firmi i korporacija. 

Savremena tehnologija pojačala je već postojeće načine informisanja ljudi i preduzetnicima otvorila nove mogućnosti za marketing svojih proizvoda i ogromno uvećanje profita. Međutim, brzina razvoja novih tehnologija nije značila i razumevanje uticaja tih tehnologija na ljude i društvo. Nova znanja se neretko i vešto kriju od širih narodnih masa, jer znanje je moć, a moć ne bi smela svima da bude dostupna, zar ne?

February 10, 2013

Vertikalne farme - koncept, prednosti i mane



Vertikalna farma - ilustracija
Vertikalne farme su novi način proizvodnje i gajenja hrane u urbanim sredinama. Ideja o zgradama u kojima bi se gajila hrana nastala je još početkom 20. veka, a razvoj ideje vidljiv je u radovima arhitekti Le Korbizijea (eng. Le Corbusier) i Kena Jeanga (eng. Ken Yeang).

Savremeni koncept vertikalnih farmi potiče od mikrobiologa Diksona Despomijea (eng. Dickson Despommier), koji je razmišljajući o mogućem rešenju za nerazumnu eksploataciju plodnog zemljišta i prekomerno krčenje šuma došao na sledeću zamisao: da se hrana gaji u urbanim sredinama, po zgradama i to bez korišćenja zemlje. 


December 29, 2012

Solarna energija - inovacije za budućnost



Čista, obnovljiva i sveprisutna, energija Sunca nudi bezbroj mogućnosti za rešavanje problema snabdevanja sa kojima se čovečanstvo suočava.  Poslednjih par decenija ovaj vid sakupljanja i korišćenja energije stekao je i širu pažnju javnosti, a proizvodnja tehnologija zasnovanih na korišćenju sunčeve energije i njihova komercijalna upotreba je u porastu. Međutim, razvoj tehnologije nije bez izazova i prepreka. Ovo su istraživanja, inovacije i otkrića koja bi, po mom mišljenju, mogla da obeleže decenije pred nama i pokrenu revoluciju u korišćenju solarne energije.

December 17, 2012

Besplatno obrazovanje na internetu



U 21. veku obrazovanje igra ključnu ulogu kako za pojedinca, tako i za društvo. Međutim, obrazovanje nije dostupno svima, a razlozi su uglavnom finansijski ili posledica loše državne strategije. U svetu a i našoj zemlji ipak postoje entuzijasti koji se bore da obrazovanje postane svima dostupno i to pokušavaju da ostvare prenosom znanja i procesa učenja na Internet. U ovom članku je lista besplatnih kurseva i predavanja na internetu sastavljena od strane par dobrih ljudi. Lista se uglavnom sastoji od linkova na engleskom jeziku, ali ima i sajtova na srpskom.



 

Tviter

Fejsbuk